Cultural Memory on "Great" People in a "Small" Town: The Perception of King Alexander Karađorđević and Marshal Josip Broz Tito in the Cultural Memory of Samobor
Abstract
Starting from the thesis that ''history is written by the winnersâ€, ''mainstream'' history can be under¬stood as the revised and politically instrumentalized means of a certain nation's ''cultural'' memory, which some consider to be a ''history of selective memo¬ri¬zation and selective forgetfulness''. Most approaches in con¬temporary Croatian historiography which are focu¬sed on the historical periods of monarchist and socialist Yugoslavia use national-level themes as their starting point. A similar preoccupation is also present in those historiographical approaches which are focused on the problems of analyzing and understanding how collective memories are constructed. However, our aim here is to move from the ''big'' themes to a ''small'' (local) setting. In this context, Samobor, a small Croatian urban centre, is going to serve us as the basis for analyzing in which way two Yugoslav rulers – King Alexander KaraÄ‘orÄ‘ević and Marshal Josip Broz Tito – were perceived on the local level. By analyzing the relevant archival sources as well as contemporary periodicals, we seek to un¬der¬stand the ways in which local authorities and elites, from their position of social power and status, received the mentioned rulers during their visits, and in which ways did they honour and commemorate these high-profile guests. Through this analysis, we hope to gain a better understanding of the process of the creation of local social memory, the constitution of memorial and cul¬tural patterns, and their key cultural elements and me¬anings, which are often torn apart during periods of social and political upheaval, only to be reconstituted by recombining the same key cultural and social elements while simultaneously encompassing new actors. In other words, the focus of our analysis will be on tracing the collective memory of the population of Samobor to¬wards two ''great leaders''. Starting from the thesis that ''history is written by the winnersâ€, ''mainstream'' history can be understood as the revised and politically instrumentalized means of a certain nation's ''cultural'' memory, which some consider to be a ''history of selective memorization and selective forgetfulness''. Most approaches in contemporary Croatian historiography which are focused on the historical periods of monarchist and socialist Yugoslavia use national-level themes as their starting point. A similar preoccupation is also present in those historiographical approaches which are focused on the problems of analyzing and understanding how collective memories are constructed. However, our aim here is to move from the ''big'' themes to a ''small'' (local) setting. In this context, Samobor, a small Croatian urban centre, is going to serve us as the basis for analyzing in which way two Yugoslav rulers – King Alexander KaraÄ‘orÄ‘ević and Marshal Josip Broz Tito – were perceived on the local level. By analyzing the relevant archival sources as well as contemporary periodicals, we seek to understand the ways in which local authorities and elites, from their position of social power and status, received the mentioned rulers during their visits, and in which ways did they honour and commemorate these high-profile guests. Through this analysis, we hope to gain a better understanding of the process of the creation of local social memory, the constitution of memorial and cultural patterns, and their key cultural elements and meanings, which are often torn apart during periods of social and political upheaval, only to be reconstituted by recombining the same key cultural and social elements while simultaneously encompassing new actors. In other words, the focus of our analysis will be on tracing the collective memory of the population of Samobor towards two ''great leaders''.References
[1] W. Lippmann, Javno mnijenje. Zagreb, Hrvatska: Naprijed, 1995.
[2] J. Assmann: Kultura sjećanja, p. 45 – 78, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006
[3] J. Assmann: Kultura sjećanja, p. 45 – 78, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[4] J. R. Gillis, Pamćenje i identitet. Povijest jednog odnosa, p. 169 – 196, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[5] T. Cipek, Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: Od ''puÅ¡ka puÄe'' do ''Hristos se rodi'', p. 12 – 25, in: T. Cipek, O. Milosavljević, ed., Kultura sjećanja: povijesni lomovi i svladavanje proÅ¡losti: 1918. Zagreb, Hrvatska: Disput, 2007.
[6] T. Cipek, Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: Od ''puÅ¡ka puÄe'' do ''Hristos se rodi'', p. 12 – 25, in: T. Cipek, O. Milosavljević, ed., Kultura sjećanja: povijesni lomovi i svladavanje proÅ¡losti: 1918. Zagreb, Hrvatska: Disput, 2007
[7] P. Nora, IzmeÄ‘u pamćenja i historije. Problematika mjesta, p. 21 – 43, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[8] D. Rihtman – Auguštin, Ulice moga grada: Antropologija domaćeg terena. Beograd, Srbija: Biblioteka XX. vek, 2000.
[9] D. Feletar; P. Feletar, Samobor i okolica u doba realsocijalizma, p. 649 – 679, in: Samobor, zemljopisno – povijesna monografija. Samobor, Hrvatska: Meridijani, 2011.; M. Noršić, Samobor danas, p. 231 – 338, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971.
[10] D. Vojak, Samoborski kraj od 1914. do 1945., p. 421 – 481, in: Samobor, zemljopisno – povijesna monografija. Samobor, Hrvatska: Meridijani, 2011.; M- Žeželj, Samobor od postanka grada do Drugog svjetskog rata, p. 7 – 129, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971.
[11] Adriaticus, U radu je spas. Samoborski list, 15. December 1918, year 13, no. 24, p. 2 – 3
[12] Narodni blagdan. Samoborski list, 1. December 1919, year 14, nono. 16, p. 3; Rodjeni dan kralja Petra I. Samoborski list, 15. July 1920., year 15, no. 14, p. 3; Kraljev rodjendan. Samoborski list, 15. July 1921, year 18, no. 14, p. 1; Rodjendan N.V.Regenta. Samoborski list, 15. December 1920, year 15, no. 24, p. 2; Narodni blagdan ujedinjenja. Samoborski list, 1. December 1920, year 15, no. 23, p. 2; Rodjenje prijestolonasljednika. Samoborski list, 15. September 1923, year 20, no. 18, p. 2; Rekvijem za pale borce. Samoborski list, 15. April 1920., year 15, no. 8, p. 2; N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920., year 15, no. 13, p. 1 – 3; Vidovdan, 1. July 1921., year 18. no. 13, p. 2
[13] N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920, year 15, no. 13, p. 2
[14] Regent Aleksandara u Samoboru. Samoborski list, 15 June 1920, year 15, no. 12, p. 2; N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920, year 15, no. 13, p. 1 – 3
[15] S. P. Ramet, Tri Jugoslavije: izgradnja države i izazov legitimacije: 1918 – 2005. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2009.
[16] Sprovod narodnih muÄenika. Samoborski list, 1. July 1928, no. 13, p. 2
[17] Kralj na proputovanju kroz Samobor. Samoborski list, 15. May 1922, year 19, no. 10, p. 2; Kralj u Samoboru. Samoborski list, 1. 9. 1923., year 20, no. 17, p. 2
[18] I. Dobrivojević, Kraljevina Jugoslavija u doba liÄnog režima kralja Aleksandra. Istorija XX. veka, vol. 26, no. 2, p. 109 – 130; I. Dobrivojević, 'IzmeÄ‘u kralja i naroda nema posrednika'. DinastiÄka propaganda u vreme Å¡estojanuarskog režima. Tokovi istorije, no. 4, p. 159 – 182
[19] Nj. VeliÄanstvo Kraljica Marija u Samoboru. Samoborski list, 1. February 1931, year 28, no. 3, p. 1; Njeg. VeliÄanstvo Kralj Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 15. February 1931, year 28, no. 4, p. 1 – 2; Proslava desetgodiÅ¡njice vladanja Nj. VeliÄ. Kralja Aleksandra I. Samoborski list, 15. August 1931, year 28, no. 16, p. 1; SveÄana proslava desetgodiÅ¡njice vladanja Njeg. Vel. Kralja. Samoborski list, 1. September 1931, year 28. No. 17, p. 1 – 2
[20] I. Dobrivojević, 'IzmeÄ‘u kralja i naroda nema posrednika'. DinastiÄka propaganda u vreme Å¡estojanuarskog režima. Tokovi istorije, no. 4, p. 159 – 182
[21] U. RajÄević, Zatirano i zatrto: oskrnavljeni i uniÅ¡teni spomenici na tlu prethodne Jugoslavije: [o uniÅ¡tenim srpskim spomenicima]. Novi Sad, Srbija, vol. 1 (2001), vol. 2 (2007)
[22] Spomenica muÄeniÄke smrti viteÅ¡kog kralja Aleksandra I. Ujedinitelja, Zagreb, 1935.
[23] Smrt Nj. VeliÄanstva Kralja Aleksandra I. Samoborski list, 15. October 1934, year 31, no. 20, p. 1; Žalobna sveÄanost za mtrvim kraljem u Samoboru. Samoborski list, 15. October 1934., year 31, no. 20, p. 2 – 3; Žalost za viteÅ¡kim Kraljem Aleksandrom I. Ujediniteljem. Samoborski list, 1. November 1934, no. 21, p. 2
[24] Croatian State Archives, 1934, box 244 – 246
[25] Samoborski park nazvan je imenom Nj. VeliÄanstva Kralja Aleksandra Prvoga Ujedinitelja. Samoborski list, year 32, no. 15. June 1935, no. 12, p. p. 1
[26] Samobor u vrijeme diktature. Samoborski list, 1. September 1941, year 38, no. 17, p. 1 – 2
[27] R. Salecl, Tiranija izbora. Zagreb, Hrvatska: Fraktura, 2012.
[28] H. Sundhaussen, Jugoslavija i njezine države sljednice. Konstrukcija, destrukcija i nova konstrukcija ''sjećanja'' i mitova, p. 239 – 284, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[29] Museum of Samobor. Fond: Josip Broz Tito – Samobor
[30] Museum of Samobor. Fond: Josip Broz Tito – Samobor; Tito u Samoboru. Samobor, 1987; Prvi proglasili Tita poÄasnim graÄ‘aninom. Samoborske novine, 15. May 1980, year 30, no. 10, p. 20
[31] Tito u Samoboru. Samobor, 1987.; M. Žeželj, Samobor od postanka grada do Drugog svjetskog rata, p. 7 – 129, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971; Proslave u Samoboru. Samoborske novine, 1. August 1972, year 22, no. 15, p. 1
[32] Predsjednik Republike posjetio Samobor. Samoborske novine, 1. May 1957, year 6, no. 9, p. 2; Predsjednik Republike Josip Broz Tito u Samoboru. Samoborske novine, 15. September 1958., year 7, no. 18, p. 1; Tito na izletu u Samoboru. Samoborske novine, 1. May 1972, year 22, no. 9, p. 1; Najdraži gost na novom Šmidhenu. Samoborske novine, 1. October 1973, year 23, no. 19, p. 1 – 2; Posjet Tita, 1. August 1974, year 24, no. 15, p. 1; Tito posjetio novi hotel na Šmidhenu. Samoborske novine, 1. October 1974, year 24, no. 19, p. 1, 3; ''Pozdravite mi Samoborce''. Samoborske novine, 1. October 1977, year 37, no. 20, p. 3; Tito u Samoboru. Samoborske novine, 15. September 1978, year 38, no. 18, p. 1 - 2
[33] Tito u Samoboru. Samobor, 1987.
[2] J. Assmann: Kultura sjećanja, p. 45 – 78, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006
[3] J. Assmann: Kultura sjećanja, p. 45 – 78, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[4] J. R. Gillis, Pamćenje i identitet. Povijest jednog odnosa, p. 169 – 196, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[5] T. Cipek, Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: Od ''puÅ¡ka puÄe'' do ''Hristos se rodi'', p. 12 – 25, in: T. Cipek, O. Milosavljević, ed., Kultura sjećanja: povijesni lomovi i svladavanje proÅ¡losti: 1918. Zagreb, Hrvatska: Disput, 2007.
[6] T. Cipek, Politike povijesti u Republici Hrvatskoj: Od ''puÅ¡ka puÄe'' do ''Hristos se rodi'', p. 12 – 25, in: T. Cipek, O. Milosavljević, ed., Kultura sjećanja: povijesni lomovi i svladavanje proÅ¡losti: 1918. Zagreb, Hrvatska: Disput, 2007
[7] P. Nora, IzmeÄ‘u pamćenja i historije. Problematika mjesta, p. 21 – 43, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[8] D. Rihtman – Auguštin, Ulice moga grada: Antropologija domaćeg terena. Beograd, Srbija: Biblioteka XX. vek, 2000.
[9] D. Feletar; P. Feletar, Samobor i okolica u doba realsocijalizma, p. 649 – 679, in: Samobor, zemljopisno – povijesna monografija. Samobor, Hrvatska: Meridijani, 2011.; M. Noršić, Samobor danas, p. 231 – 338, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971.
[10] D. Vojak, Samoborski kraj od 1914. do 1945., p. 421 – 481, in: Samobor, zemljopisno – povijesna monografija. Samobor, Hrvatska: Meridijani, 2011.; M- Žeželj, Samobor od postanka grada do Drugog svjetskog rata, p. 7 – 129, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971.
[11] Adriaticus, U radu je spas. Samoborski list, 15. December 1918, year 13, no. 24, p. 2 – 3
[12] Narodni blagdan. Samoborski list, 1. December 1919, year 14, nono. 16, p. 3; Rodjeni dan kralja Petra I. Samoborski list, 15. July 1920., year 15, no. 14, p. 3; Kraljev rodjendan. Samoborski list, 15. July 1921, year 18, no. 14, p. 1; Rodjendan N.V.Regenta. Samoborski list, 15. December 1920, year 15, no. 24, p. 2; Narodni blagdan ujedinjenja. Samoborski list, 1. December 1920, year 15, no. 23, p. 2; Rodjenje prijestolonasljednika. Samoborski list, 15. September 1923, year 20, no. 18, p. 2; Rekvijem za pale borce. Samoborski list, 15. April 1920., year 15, no. 8, p. 2; N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920., year 15, no. 13, p. 1 – 3; Vidovdan, 1. July 1921., year 18. no. 13, p. 2
[13] N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920, year 15, no. 13, p. 2
[14] Regent Aleksandara u Samoboru. Samoborski list, 15 June 1920, year 15, no. 12, p. 2; N. V. Regent Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 1. July 1920, year 15, no. 13, p. 1 – 3
[15] S. P. Ramet, Tri Jugoslavije: izgradnja države i izazov legitimacije: 1918 – 2005. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2009.
[16] Sprovod narodnih muÄenika. Samoborski list, 1. July 1928, no. 13, p. 2
[17] Kralj na proputovanju kroz Samobor. Samoborski list, 15. May 1922, year 19, no. 10, p. 2; Kralj u Samoboru. Samoborski list, 1. 9. 1923., year 20, no. 17, p. 2
[18] I. Dobrivojević, Kraljevina Jugoslavija u doba liÄnog režima kralja Aleksandra. Istorija XX. veka, vol. 26, no. 2, p. 109 – 130; I. Dobrivojević, 'IzmeÄ‘u kralja i naroda nema posrednika'. DinastiÄka propaganda u vreme Å¡estojanuarskog režima. Tokovi istorije, no. 4, p. 159 – 182
[19] Nj. VeliÄanstvo Kraljica Marija u Samoboru. Samoborski list, 1. February 1931, year 28, no. 3, p. 1; Njeg. VeliÄanstvo Kralj Aleksandar u Samoboru. Samoborski list, 15. February 1931, year 28, no. 4, p. 1 – 2; Proslava desetgodiÅ¡njice vladanja Nj. VeliÄ. Kralja Aleksandra I. Samoborski list, 15. August 1931, year 28, no. 16, p. 1; SveÄana proslava desetgodiÅ¡njice vladanja Njeg. Vel. Kralja. Samoborski list, 1. September 1931, year 28. No. 17, p. 1 – 2
[20] I. Dobrivojević, 'IzmeÄ‘u kralja i naroda nema posrednika'. DinastiÄka propaganda u vreme Å¡estojanuarskog režima. Tokovi istorije, no. 4, p. 159 – 182
[21] U. RajÄević, Zatirano i zatrto: oskrnavljeni i uniÅ¡teni spomenici na tlu prethodne Jugoslavije: [o uniÅ¡tenim srpskim spomenicima]. Novi Sad, Srbija, vol. 1 (2001), vol. 2 (2007)
[22] Spomenica muÄeniÄke smrti viteÅ¡kog kralja Aleksandra I. Ujedinitelja, Zagreb, 1935.
[23] Smrt Nj. VeliÄanstva Kralja Aleksandra I. Samoborski list, 15. October 1934, year 31, no. 20, p. 1; Žalobna sveÄanost za mtrvim kraljem u Samoboru. Samoborski list, 15. October 1934., year 31, no. 20, p. 2 – 3; Žalost za viteÅ¡kim Kraljem Aleksandrom I. Ujediniteljem. Samoborski list, 1. November 1934, no. 21, p. 2
[24] Croatian State Archives, 1934, box 244 – 246
[25] Samoborski park nazvan je imenom Nj. VeliÄanstva Kralja Aleksandra Prvoga Ujedinitelja. Samoborski list, year 32, no. 15. June 1935, no. 12, p. p. 1
[26] Samobor u vrijeme diktature. Samoborski list, 1. September 1941, year 38, no. 17, p. 1 – 2
[27] R. Salecl, Tiranija izbora. Zagreb, Hrvatska: Fraktura, 2012.
[28] H. Sundhaussen, Jugoslavija i njezine države sljednice. Konstrukcija, destrukcija i nova konstrukcija ''sjećanja'' i mitova, p. 239 – 284, in: M. BrkljaÄić, S. Prlenda, ed., Kultura pamćenja i historija. Zagreb, Hrvatska: Golden marketing – TehniÄka knjiga, 2006.
[29] Museum of Samobor. Fond: Josip Broz Tito – Samobor
[30] Museum of Samobor. Fond: Josip Broz Tito – Samobor; Tito u Samoboru. Samobor, 1987; Prvi proglasili Tita poÄasnim graÄ‘aninom. Samoborske novine, 15. May 1980, year 30, no. 10, p. 20
[31] Tito u Samoboru. Samobor, 1987.; M. Žeželj, Samobor od postanka grada do Drugog svjetskog rata, p. 7 – 129, in: D. Šijan, ed., Samobor u prošlosti i sadašnjosti: monografski zbornik. Zagreb, Hrvatska: Stylos, 1971; Proslave u Samoboru. Samoborske novine, 1. August 1972, year 22, no. 15, p. 1
[32] Predsjednik Republike posjetio Samobor. Samoborske novine, 1. May 1957, year 6, no. 9, p. 2; Predsjednik Republike Josip Broz Tito u Samoboru. Samoborske novine, 15. September 1958., year 7, no. 18, p. 1; Tito na izletu u Samoboru. Samoborske novine, 1. May 1972, year 22, no. 9, p. 1; Najdraži gost na novom Šmidhenu. Samoborske novine, 1. October 1973, year 23, no. 19, p. 1 – 2; Posjet Tita, 1. August 1974, year 24, no. 15, p. 1; Tito posjetio novi hotel na Šmidhenu. Samoborske novine, 1. October 1974, year 24, no. 19, p. 1, 3; ''Pozdravite mi Samoborce''. Samoborske novine, 1. October 1977, year 37, no. 20, p. 3; Tito u Samoboru. Samoborske novine, 15. September 1978, year 38, no. 18, p. 1 - 2
[33] Tito u Samoboru. Samobor, 1987.
Published
2015-08-01
How to Cite
VOJAK, Danijel; TOMIć, Filip.
Cultural Memory on "Great" People in a "Small" Town: The Perception of King Alexander Karađorđević and Marshal Josip Broz Tito in the Cultural Memory of Samobor.
Култура/Culture, [S.l.], n. 9, p. 29-38, aug. 2015.
ISSN 1857-7725.
Available at: <http://journals.cultcenter.net/index.php/culture/article/view/130>. Date accessed: 03 mar. 2026.
Section
English Articles
Keywords
Samobor, cultural memory, “great peopleâ€, Alexander KaraÄ‘orÄ‘ević, Josip Broz Tito

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Authors who publish with this journal agree to the following terms:
- Authors retain copyright and grant the journal right of first publication with the work simultaneously licensed under a Creative Commons Attribution License that allows others to share the work with an acknowledgement of the work's authorship and initial publication in this journal.
- Authors are able to enter into separate, additional contractual arrangements for the non-exclusive distribution of the journal's published version of the work (e.g., post it to an institutional repository or publish it in a book), with an acknowledgement of its initial publication in this journal.
- Authors are permitted and encouraged to post their work online (e.g., in institutional repositories or on their website) prior to and during the submission process, as it can lead to productive exchanges, as well as earlier and greater citation of published work (See The Effect of Open Access).

Култура/Culture by MI-AN is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.